Profesor Građevinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore Jelisava Kalezić i arhitekta Ljiljana Radević podnijeće početkom godine inicijativu Ustavnom suda za ocjenu ustavnosti Zakon o regularizaciji neformalnih objekta, a podnijeće zahtjev za odlaganje primjene tog akta dok ta sudska instanca ne donese odluku o tome.
Kalezićeva i Radevićeva podnose inicijativu Ustavnom sudu zbog toga što se njime oslobađaju krivice nelegalni graditelji, a sumnja se da taj akt ide naruku samo tajkunima koji su gradili hotele, a ne građanima koji su iz nužde podizali kuće.
– Radim sa koleginicom Ljiljanom Radević, sestrom Kane Radević. Pripremile smo inicijativu za Ustavni sud, za koju se nadam da će biti predata do kraja januara, eventualno početkom februara. Ići će dvije stvari, jedna je inicijativa Ustavnom sudu. Mi ćemo predložiti da inicijativu prema Ustavnom sudu podrži i skupštinski matični odbor za oblast planiranja i uređenja prostora, mada sumnjam da će se to desiti jer opozicija nije u parlamentu, ali ćemo svakako predložiti. Druga stvar je predlaganje moratorijuma, odnosno odlaganje primjene zakona dok se sud ne izjasni po inicijativi – kazala je Kalezićeva.
Ona je najavila da će od premijera Duška Markovića tražiti da on od Ministarstva održivog razvoja traži projekciju prihoda koji će se ostvariti po osnovu legalizacije objekata sagrađenih bez građevinske dozvole.
– Taj dio je jako neodređen. To je priča bez pokrića o velikim prihodima lokalnih uprava koje će samo imati veliku glavobolju, a ne prihode. Ranije je u Opštini Titograd postojao jedan sanacioni plan urađen sa namjerom da se brzo dođe do fondova za komunalno opremanje. Onog trenutka kada je objekat ucrtan ljudi nijesu žurili sa plaćanjem. To će se i sada desiti. Priča o naplati komunalija u periodu od 20 godina neodrživa je – smatra Kalezićeva. Problem u cijeloj priči, kako ističe, nijesu građani kojima je podizanje kuće bez dozvole bio jedini način da riješe stambeno pitanje i da ne budu beskućnici.
– Skupština je usvojila zakon koji ima nakradno ime, Zakon o regularizaciji neformalnih objekta, a radi se o legalizaciji bespravno sagrađenih objekata. Tim zakonom se abolira sve, počev od onih ljudi koji su zaista ostali na margini društva bez prave socijalne zaštite, porodice koje su zbog nemogućnosti da plaćaju kiriju napravile kuće iz nužde od 40, 50 ili 60 kvadrata, ali učešće takvog broja objekata ne prelazi 25 odsto od ukupnog broja. Ovaj akt je aboliranje masovnih krivičnih djela, jer se zakonom saopštava da se legalizuju veliki objekti od javnog interesa. To je paradoks. Objekti od javnog interesa koji su građeni bez dozvole? Oni koštaju, milion, dva, 10, a niko se nije upitao kojim parama su građeni ti objekti, te na čiji mig je neki investiror mogao da ugradi milione, a da ga niko ne dira. To je ono što tužilaštvo treba da uzme u obzir – istakla je Kalezićeva.
Ona je ranije u Skupštini, dok je bila poslanik Demokratskog fronta, ocijenila da se Zakonom o regularizaciji neformalnih objekata brišu tragovi prljavog novca, korupcije i organizovanog kriminala.
– Ono što tužilaštvo istražuje u Budvi samo je djelić onog što ovaj zakon pokriva. Da je ovaj zakon usvojen ranije, tužilaštvo se ne bi ni bavilo Budvom. Ne mogu se kriti izlaženja u susret investitorima radi bogaćenja na račun javnog interesa. Kada se tužilaštvu omogući specijalni tim predlažem da naredni hitan korak bude formiranje ekspertskog tima za urbanizam, projektovanje i izgradnju. Tek ćemo onda vidjeti šta će tu da se otkrije. Ima i 15 godina od kada je jedan sekretar sekretarijata Podgorice pronašao način kako da se obogati. To je rađeno tako što je investitoru koji podigne dva sprata više omogućio da to legalizuje. To ime postoji i nije istraživano. Pa po tom uzorku je krenulo sve i po sjeveru, jugu i Podgorici – istakla je Kalezićeva.
M.S.
Evidentirali 40.594 objekta
Prema podacima Uprave za nekretnine, na teritoriji Crne Gore evidentirano je 43.976 neformalnih objekata, od čega su 40.594 bez građevinske dozvole, dok je za 5.453 utvrđeno njeno prekoračenje. Nezvanične procjene su da postoji oko 100.000 nelegalno sagrađenih objekata. Šef Direkcije za stanovanje u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Radmila Lainović ranije je istakla da je za 902 objekta evidentirano da nemaju upotrebnu dozvolu, ali da će finalne podatke imati kada se završi orto-foto snimak. Lainovićeva je saopštila da regularizaciju neformalnih objekata, predviđenu zakonom koji će početi da se primjenjuje 1. marta sledeće godine, ne vidi kao amnestiranje graditelja od odgovornosti. Građani će legalizaciju objekata moći da plaćaju u ratama.
– Naprotiv. Ako ste do sada imali nelegalne objekte, čiji vlasnici državi nijesu plaćali ono što su dužni, a sada će se dobar dio tih objekata uvesti u sistem obaveza u kome će se plaćati naknade za komunalno opremanje, dio njih će platiti i posebnu naknadu za legalizaciju, a svi će plaćati porez, mislim da nikako ne možemo govoriti o amnestiranju. U pitanju je sasvim suprotan cilj – nedozvoljavanje daljeg amnestiranja bilo koga, uz omogućavanje svima da svoje obaveze ispune na racionalan način i u skladu sa budžetima crnogorskih građana – kazala je ranije Lainovićeva.